Ginko se razmnožava sjemenom(spolno),vegetativno reznicama i tehnikom okuliranja
od koje je moguće dobiti određene kultivare.
Latinski naziv: Ginkgo biloba L.
Ginko biloba spada u listopadno drveće i jedinstvena je vrsta iz porodice Ginkogoaceae
jer nema živućih rođaka. Najbolje je proučeni primjer živućeg fosila iz pliocena. Stabla mogu
narasti u visinu od oko 30 metara, a promjer debla može biti i preko dva metra. Kora ginka
može biti od sive do tamnosmeđe boje, mekana je i duboko izbrazdana.
Listovi su sjajnozelene boje, a u jesen poprimaju žutu boju prije nego što otpadnu s
grana. Imaju oblik lepeze, podijeljeni su na simetrične polovice i na obje strane su goli te
imaju cjeloviti rub koji je širok od 5 do 8 cm. Listovi se nalaze na peteljki koja je duga oko 7
cm te su smješteni spiralno na granama.
Ginko je dvodomna biljka pa se muški i ženski cvjetovi javljaju na odvojenim stablima.
Muški cvjetovi ginka su malene, zelene rese, a ženski cvjetovi su sastavljeni od 5 latica,
bijeložute su boje i nalaze se na dugačkim peteljkama, po 2-3 zajedno. Nakon oplodnje koja
se obavlja uz pomoć vjetra, iz cjetova na ženskim stablima razvijaju se plodovi najprije
bijelozelene, a kasnije žute koštuničave bobe promjera oko 2,5 cm, mesnate i sočne, s
velikom i tvrdom košticom u kojoj se nalazi sjemenka. U vrijeme dozrijevanja, u listopadu, i
kad otpadnu, plodovi imaju vrlo neugodan miris.
Ginkgo biloba potječe iz jugoistočne Kine,a u Europu je prenesen 1840. godine. Danas
se po cijelom cvijetu uzgaja kao ukrasno drvo. U umjereno hladnim područjima otporan je na
snijeg i hladnoću te se često uzgaja u parkovima, drvoredima, vrtovima i mnogim botaničkim
vrtovima. Rijetko ga napadaju bolesti i nametnici. Stabla ginka su izdržala vatru i radioaktivno
zračenje u Hirošimi.
Ginko sadži brojne tvari od kojih većina pripada flavonoidima koji imaju djelovanje poput
antioksidansa, jačaju krvne žile i poboljšavaju cirkulaciju krvi. Hranjive i bioaktivne tvari čine
kiseline, šećeri, tokoferoli, fenoli i flavonoidi. Listovi sadrže i insekticidne sastojke. Sjemenke
sadrže ulja, kiseline, tanine, smolu, alkaloide (ginkotoksin), fenole (bilobob) i cijanogene
glikozide.
Ginko iz Daruvara predstavlja najljepši i najstariji primjerak te vrste u Hrvatskoj,a drugi
najstariji u Europi . Opseg mu je 6,5 m na 70 cm visine. Zaštićen je kao spomenik prirode
(rijetki primjerci drveća). Zaštita je proglašena 04.10.1967. godine.
Carstvo: Plantae
Odjeljak: Ginkgophyta
Razred: Ginkgoopsida
Red: Ginkgoales
Porodica: Ginkgoaceae
Rod: Ginkgo
Vrsta: G. biloba L.
L.P.