Razmnožavanje može biti sjemenom (spolno razmnožavanje) i vegetativno (nespolno razmnožavanje reznicama). Jednodomna je biljka
Latinski naziv: Quercus robur L.
Hrast lužnjak je listopadno ( bjelogorično drvo) iz porodice bukva(Fagaceae) Narodni nazivi za hrast lužnjak su dub, gnjilec, hrastovina, lužnik, rani hrast, rošnjak.
To je drvo visine do 40 m (iznimno i do 50 m), a stablo može doseći promjer i do 3 m. To je dugovječno drvo koje može doseći starost od 500 do 800 godina. Krošnja mu je široka, nepravilna i dobro razgranata. Biljka je svjetla.
Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem. Oko dvadesete do tridesete godine počinje se raspucavati.U starosti postaje debela (i do preko 10 cm), smeđe do tamnosive boje i uzdužno ispucala dubljim (do 3-4 cm), a poprečno plitkim brazdama.
Korjenov sustav mu je jako dobro razvijen, s glavnim korijenom koji prodire u dubinu po nekoliko metara, a bočno korijenje se širi znatno u širinu.
Listovi su na debelim, golim, poluokruglim, 2-10 mm dugim peteljkama;lisna plojka je 8-12 cm duga i široka 3-10 cm. Pri osnovi je plojka nesimetrična, okruglasta ili ušasta.
Cvjetovi su jednospolni; muški su u 2-5 cm dugim resama a ženski se javljaju pojedinačno ili u grupicama do 5. Cvate u travnju i svibnju. Oprašuju se vjetrom.
Plod hrasta je žir: gladak,oko 1,5-5 cm dugačak, 0,7-2,7 cm širok s površinskim uzdužnim prugama, svjetlosmeđ ili žućkast. Viri iz kupule 1/2 do 2/3 dužine žira; visi na peteljci dugoj 2-3(-6) cm . Dozrijeva u rujnu i listopadu.
Hrast lužnjak rasprostranjen je gotovo u cijeloj Europi te području Kavkaza i Male Azije.Kod nas često raste u Slavoniji i Posavini,a najveći dio ovih šuma nalazi se južno od Vinkovaca u spačvanskom djelomično bosutskom bazenu.
Zbog odlične svoje kakvoće hrast lužnjak dobio je međunarodnu karakteristiku slavonska hrastovina: drvo mu je fino, podjednako uskih pravilnih godova, zlatno žute boje, lijepo, čvrsto,trajno i lako za obradu.
Koristi se kao građevinsko drvo,za izradu podnih obloga(parketa),namještaja,furnira,bačvi,za ogrijev.
Kora hrasta sadrži taninske tvari te mnoge makroelemente(K,Ca,Mg,Fe) i mikroelemente(Mn,Cu,Zn,Al,V,Ni,B…) pa se koristi kora mladih grana za pripravu čaja kod proljeva i grgljanja kod tegoba usne šupljine.
Plod žir bogat je škrobom, šećerom, bjelančevinama, mastima i smolom. Plodovi se mogu pržiti i mljeti te koristiti kao zamjenska kava,dodatak brašnu ili varivima za zgušnjavanje. Prije se žir mnogo koristio u ishrani svinja.
Carstvo: Plantae
Odjeljak: Magnoliophyta
Razred: Magnoliatae
Red: Fagales
Porodica: Fagaceae
Rod: Quercus
Vrsta: Q.robur L.
L.A.